Mala gramatika italijanskog jezika

This document was uploaded by one of our users. The uploader already confirmed that they had the permission to publish it. If you are author/publisher or own the copyright of this documents, please report to us by using this DMCA report form.

Simply click on the Download Book button.

Yes, Book downloads on Ebookily are 100% Free.

Sometimes the book is free on Amazon As well, so go ahead and hit "Search on Amazon"

Kratka ali kompletna gramatika italijanskog jezkika, sa pregledenim tabelama i jasno objašnjenim gradivom. Idealna za početnike u učenju italijanskog jezika ali i odličan podsetnik sa one koji već znaju ovaj jezik. Autor je dugogodišnji univerzitetski profesor s bogatim iskustvom u radu sa studentima; upravo tokom intenzivnog pedagoškog kontakta autor je beležio najčešće poteškoće u usvajanju italijanskog jezika, prikazao ih je u ovoj gramatici i predložio moguća rešenja.

Author(s): Saša Moderc

Language: Serbian
Tags: Complete Italian Grammar, Contrastive Approach to Serbian

Sadržaj
1. Abeceda i glasovi
1.1. Glasovi italijanskog jezika
1.2. Izgovor
1.3. Mesto naglaska
1.4. Interpunkcija i pravopis
1.4.1. Glasovi č i k
1.4.2. Glasovi đ i g
1.4.3. Glas š
1.4.4. Glas lj
1.4.5. Glas nj
1.5. Izgovor slova s
1.6. Izgovor slova i i u
1.7. Deljenje reči na slogove
1.8. Diftong
1.9. Elizija
1.10. Krnjenje reči
1.11. Transkripcija italijanskih imena i naziva na srpski
2. Član
2.1. Određeni član
2.1.1. Funkcije određenog člana
2.1.2. Upotreba određenog člana
2.1.3. Izostavljanje određenog člana
2.2. Neodređeni član
2.2.1. Izbor neodređenog člana
2.2.2. Upotreba neodređenog člana
2.2.3. Izostavljanje neodređenog člana
2.3. Određeni član i predlog
2.4. Partitivni član
2.5. Poimeničavanje
3. Imenica
3.1. Imenice muškog roda
3.1.1. Imenice na –co i –go
3.1.2. Imenice sa završetkom –io
3.2. Imenice ženskog roda
3.2.1. Izuzeci
3.2.2. Imenice na –cia i –gia
3.3. Imenice na –ista, –asta, –cida
3.4. Promena roda imenice
3.5. Nepravilnosti imenica
3.5.1. Nepromenljive imenice
3.5.2. Imenice bez množine
3.5.3. Imenice s nepravilnom množinom
3.5.4. Imenice sa dva oblika množine
3.5.5. Imenice bez jednine
3.5.6. Nepravilnosti u rodu imenice
4. Pridev
4.1. Opisni pridevi
4.1.1. Pridevi prve vrste
Nepravilni pridevi prve vrste
Množina prideva na –co i –go
Množina prideva na –io
Množina prideva na –cia i –gia
4.1.2. Pridevi druge vrste
Nepravilni pridevi druge vrste
4.1.3. Nepromenljivi pridevi
4.1.4. Relacioni i klasifikacioni pridevi
4.1.5. Slaganje imenice i prideva
4.1.6. Položaj prideva u odnosu na imenicu
4.1.7. Više prideva, jedna imenica
4.1.8. Poređenje prideva
Pozitiv
Komparativ
Relativni superlativ
Apsolutni superlativ
Organska komparacija
4.1.9. Pridev u priloškoj službi
4.2. Prisvojni pridevi
4.2.1. Prisvojni pridev i upotreba člana
4.2.2. Prisvojni pridevi proprio i altrui
4.3. Pokazni pridevi
4.3.1. Quello
4.3.2. Questo
4.3.3. Medesimo i stesso
4.4. Neodređeni pridevi
4.4.1. Neodređeni pridevi qualche i ogni
4.4.2. Neodređeni pridevi alcuno i tutto
4.4.3. Tutto i predlog spojen s članom
4.5. Upitni pridevi
4.6. Brojevi
4.6.1. Osnovni brojevi
Tutto i osnovni brojevi
Milion i milijarda
4.6.2. Redni brojevi
4.6.3. Razlomci
4.6.4. Drugi brojevi
4.6.5. Određivanje vremena
Čas
Datum
Dani u sedmici
Godine
5. Zamenica
5.1. Lične zamenice
5.1.1. Lične zamenice u funkciji subjekta
5.1.2. Akuzativne i dativne lične zamenice
Naglašene akuzativne zamenice
Naglašene dativne zamenice
5.1.3. Nenaglašene lične zamenice
Akuzativne zamenice
Dativne zamenice
5.1.4. Združeni oblici nenaglašenih zamenica
Dativna zamenica i akuzativna zamenica
Dativna zamenica za 3. lice
i akuzativna zamenica
5.1.5. Položaj zamenica i rečca ci i ne
Standardni položaj
Posebni slučajevi
Pravi objekat koji prethodi predikatu
Posebne upotrebe zamenica i rečca
5.1.6. Neformalno i formalno obraćanje
Neformalno obraćanje
Formalno obraćanje
Formalno obraćanje i slaganje prideva
Formalno obraćanje i particip prošli
5.2. Prisvojne zamenice
5.3. Povratne zamenice
5.3.1. Naglašene povratne zamenice
5.3.2. Nenaglašene povratne zamenice
5.3.3. Združene zamenice
5.3.4. Funkcije zamenice si
5.4. Relativna zamenica
5.4.1. Nepromenljiva relativna zamenica
Relativna zamenica che i član
5.4.2. Promenljiva relativna zamenica
5.4.3. Relativno–posesivna zamenica
5.5. Upitne zamenice
5.6. Kombinovane zamenice
5.7. Pokazne zamenice
5.8. Neodređene zamenice
5.8.1. Nessuno, niente, nulla i negacija
5.8.2. Posebna upotreba zamenice uno
5.9. Rečce ci i ne
5.9.1. Rečca ci
Priloška upotreba rečce ci
Zamenička upotreba rečce ci
Pleonastična upotreba rečce ci
Združeni oblici s rečcom ci
5.9.2. Rečca ne
Partitivna upotreba rečce ne
Zamenička upotreba rečce ne
Priloška upotreba rečce ne
Prisvojna vrednost rečce ne
Pleonastična upotreba rečce ne
Združeni oblici s rečcom ne
6. Glagol
6.1. Glagolska promena
6.2. Glagolski način
6.3. Glagolsko vreme
6.4. Glagolsko stanje
6.5. Glagolski vid
6.5.1. Stare + gerundij
6.5.2. Stare a + infinitiv
6.5.3. Stare per + infinitiv
6.5.4. Andare /venire + gerundij
6.5.5. Andare + particip prošli
6.5.6. Venire + particip prošli
6.6. Vrste glagola
6.6.1. Prelazni glagoli
6.6.2. Neprelazni glagoli
6.6.3. Povratni glagoli
Vrste povratnih glagola
6.6.4. Bezlični glagoli
Prelazni i neprelazni glagoli
Bezlično – povratna konstrukcija
6.6.5. Izbor pomoćnog glagola
6.6.6. Modalni glagoli
Izbor pomoćnog glagola
6.6.7. Kauzativni glagoli
6.7. Pasiv
6.7.1. Prva pasivna konjugacija – amare
6.7.2. Druga pasivna konjugacija -prẹndere
6.7.3. Treća pasivna konjugacija - capire
6.8. Finitni glagolski načini
6.8.1. Indikativ
Prezent
Imperfekat
Perfekat
Futur
Nepravilne osnove za futur
Prva konjugacija
Druga konjugacija
Futur II
Pluskvamperfekat
Prosti perfekat
Nepravilne osnove prostog perfekta
Pluskvamperfekat II
Slaganje vremena
Indirektni govor
6.8.2. Konjunktiv
Prezent konjunktiva
Perfekat konjunktiva
Imperfekat konjunktiva
Pluskvamperfekat konjunktiva
Upotreba konjunktiva
Konjunktiv u nezavisnoj rečenici
6.8.3. Kondicional
Prezent kondicionala
Kondicional prošli
Upotreba kondicionala
Hipotetičke rečenice
Realna hipotetička rečenica
Potencijalna hipotetička rečenica
Irealna hipotetička rečenica
Ublažavanje zahteva ili tvrdnje
Izražavanje neproverenih tvrdnji
Iskazivanje budućnosti u prošlosti
6.8.4. Imperativ
Neformalno obraćanje
Formalno obraćanje
Odrični oblici imperativa
Odrični oblici za 2. lice jednine
Imperativ i zamenice i rečce
Glagoli andare, dare, dire, fare i stare
6.9. Infinitni glagolski načini
6.9.1. Infinitiv
Prezent infinitiva
Upotreba infinitiva
Infinitiv prošli
Upotreba infinitiva prošlog
Infinitiv i nenaglašene zamenice i rečce ci i ne
6.9.2. Gerundij
Prezent gerundija
Gerundij prošli
Gerundij i nenaglašene zamenice i rečce ci i ne
6.9.3. Particip
Particip prezenta
Particip prošli
Upotreba participa prošlog
Particip prošli i zamenice i rečce ci i ne
6.10. Pravilni glagoli
6.10.1. Prva konjugacija - amare
Izuzeci
6.10.2. Druga konjugacija - crẹdere
Izuzeci
6.10.3. Treća konjugacija - glagol dormire
Izuzeci
6.11. Nepravilni glagoli
7. Prilog
7.1. Izvođenje priloga
7.2. Priloški izraz con + imenica
7.3. Položaj priloga
7.4. Poseban položaj priloga
7.5. Poređenje priloga
7.5.1. Poređenje priloga bene i male
8. Predlog
8.1. Pravi predlozi
8.1.1. Izostavljanje pravog predloga
8.1.2. Predlog di
8.1.3. Predlog a
8.1.4. Predlog da
8.1.5. Predlog in
8.1.6. Predlog con
8.1.7. Predlog su
8.1.8. Predlog per
8.1.9. Predlozi tra i fra
8.2. Nepravi predlozi
9. Veznik
9.1. Naporedni veznici
9.2. Zavisni veznici
10. Literatura i izvori